Taj mi se stih vrtio po glavi dok sam prčkao po gadgetima ovoga ljeta. Sustavno sam se pokušao predozirati čitanjem tijekom godišnjeg, ali jednostavno nije išlo – koliko god stranica pročitao, ma koliko umoran bio, jednostavno nije bilo dovoljno.
Papirnate knjige imaju još uvijek nenadmašenu čar – taktilne su, olfaktorne i koliko god tehnološki primitivne bile, uzbudljive su. Danas možemo birati između niza gadgeta kao čitalačkih platformi, ali dok ne uvedu Smell-O-Vision i haptičko sučelje, papir ostaje jedinstven. Imao sam ljetos zadovoljstvo isprobati doživljaj čitanja na pet platformi: tri Kindlea, trici, DX-u i Paperwhiteu, kao i na dva tableta, Samsungovom 7-inčnom Galaxyju i iPadu četvrte inkarnacije.

Ovoljetni gadgeti: iPad4, Kindle Paperwhite, Galaxy Tab P-1000, Kindle DX. Zahvaljujem se na ustupanju Frani Peharu i Aniti Vulić-Prtorić.
Kindle treće generacije pojavio se polovicom 2010. godine. Sa e-ink zaslonom od 6 inča i rezolucijom 600×800 pixela, čitanje na ovoj platformi je čisti užitak. Za razliku od papira, pozadina je sivkasta pa je kontrast nešto manji. Uređaj je lakši od većine broširanih knjiga istih dimenzija, a kapacitet memorije i trajanje baterije omogućuju ne samo da sa sobom nosite omanju biblioteku, nego i dovoljno napajanja da je većim dijelom pročitate. Prema iskustvu kolegice, uz intenzivno čitanje od tjedan dana, jedan ciklus punjenja omogućio je još mjesec dana povremenog čitanja. Ostavite li mrežu uključenom, vijek baterije je znatno skraćen. Kao nedostatak mogu navesti čekanje potrebno za ispisivanje nove stranice. Potrebno je neko vrijeme dok se ne naviknete stiskati tipku za listanje pravovremeno ne biste li trenutno prešli na novu stranicu. Osobni plus su tipke za listanje s obe strane uređaja.

Kindle Paperwhite i Kindle DX.
Kindle DX je 9.7 inčna verzija. S ekranom dijagonale 246 mm i rezolucijom 824×1200 pixela suvereno vlada većim formatima knjiga. Ovo posebno dolazi do izražaja ako otvorite pdf enciklopedije – čitanje dvostupčanog teksta na stranici formata A4 na ovom modelu je zamalo nalik iskustvu papirnatog izdanja. Na upola manjem ekranu užitak je rezerviran isključivo za mazohiste. Kao i K3, na dnu je tipkovnica koja omogućuje unos bilježaka. Iako tipke na prvi pogled izgledaju sićušno, prilično brzo se naviknete na unos kraćih natuknica uz tekst. Nažalost, tipke za upravljanje nalaze se isključivo s desne strane uređaja, pa je ljevacima potrebno malo navikavanja. Zaslon ima iste karakteristike (izuzev veličine) kao i K3 – siva pozadina, čekanje na ispisivanje nove stranice. Uređaj je opremljen istom baterijom kao K3, pa je vrijeme čitanja drastično kraće – oko 10 sati.

Podešavanje svjetline na Kindle Paperwhiteu.
Na koncu, Kindle Paperwhite je najnovija inačica Amazonovog e-čitača. Također sa 6 inčnim ekranom rezolucije 758×1024 pixela, doživljaj čitanja je ovdje uvjerljivo najugodniji. Posebnom vrstom osvjetljenja postignut je osjećaj gotovo isti čitanju s papira – posebni sloj osvjetljenja omogućuje e-ink zaslonu refleksiju svjetla čime se oči ne zamaraju dodatno. Razinu osvjetljenja je moguće podesiti, pa čitati možete u praktički svim uvjetima. Brzi procesor, novi firmware i zaslon osjetljiv na dodir čine doživljaj savršenim.
U drugom dijelu svemira nalaze se tableti. Samsungov Galaxy Tab P-1000 pojavio se krajem 2010. godine. To je 7 inčni tablet sa zaslonom rezolucije 1024×600 pixela. Pogonjen Androidom 2.2.1 ugodna je platforma za raznolike aktivnosti: od mobilnog surfanja i upravljanja e-poštom, usputnog igranja, neambicioznog uređivanja dokumenata do čitanja knjiga. Na platformi postoji mnoštvo programa za čitanje i ovdje jednostavno nema dovoljno mjesta njihovu opisivanju. Za razliku od Amazonovog sučelja, moguće je igrati se s raznim postavkama: od većeg broja fontova, podešavanja boja za čitanje (bijele, sive, crne pozadine ili negativa) i ušminkanog sučelja nalik na policu s knjigama.

Samsung Galaxy Tab P-1000 i Apple iPad 4
Appleov iPad neupitan je kralj tableta. S 10 inčnim ekranom rezolucije 2048×1536 pixela i vrhunskim iskustvom korištenja, ovo je najviše iskustvo koje možete imati s prijenosnim računalom. Cijena to svakako jest. Ugođen do posljednjeg detalja, brz i elegantan, stvara ovisnost i nakon kraćeg korištenja. Također podržava veći broj programa za upravljanje e-knjigama, dok je sustav označavanja teksta i dodavanja bilježaka najbliži uporabi markera i papira. Jednom kada se naviknete na njegov sistem upravljanja, sve ostalo postaje naporno.
Uz svu hvalu, tableti imaju jedan ogroman nedostatak u usporedbi s e-čitačima: loši su za vaše oči. Strusio sam desetak knjiga na tabletima i koliko god proždrljiv čitač bio, peckanje očiju ubrzo podsjeti na glavnu manu: naše oko je naviklo na čitanje pri odraženom svjetlu, a ne na pozadinu koja je izvor svjetla. Čitati s tableta na izvornim postavkama – bijela pozadina, crna slova je testiranje mazohizma. Nakon par stranica oči počnu peckati i zasuze. Znatno je zahvalnije postaviti crnu pozadinu i bijela slova, ali i tu postoji vremenski limit čitanja. S druge strane, e-ink zasloni ne izazivaju ovakve reakcije. Dapače, u jednom danu sam na KindleDX progutao papirnati ekvivalent 118 stranica (Tolkienov Silmarillion, provjerio s primjerkom iz kućne biblioteke). Oči su bile OK, ali zato se vrat ukočio. Dakle, ni e-ink nije bez izvjesnih nedostataka.

Usporedni prikaz debljine e-čitača, tableta i knjige. S vrha: Kindle Paperwhite, Galaxy Tab P-1000, knjiga, iPad 4, Kindle DX
Amazonovi e-čitači, kao i oni drugih proizvođača usmjereni su na vlasnički format e-knjige, te nude podršku još za pdf, html i txt. Ako imate knjigu u nepodržanom formatu, instalirajte si calibre, besplatni organizator i konverter knjiga i gradite lagano svoju knjižnicu.
I jesu li onda doista papirnate knjige ugrožene od elektroničkih? Dok s jedne strane možete sa sobom ponijeti policu knjiga, imate platformu koja je prilično nalik papiru i još vam omogućuje dodatne aktivnosti, s druge strane su sitnice na koje smo navikli kod knjiga: dodir, težina, zvuk listanja… nešto poput razlike mp3 i gramofonskih ploča. Volim misao da mogu na putovanju birati između brdašca naslova, mogućnost pretraživanja sadržaja i izravnog unošenja bilješki, ali ništa manje mi nije drago omirisati novu knjigu ili šetati se između polica u knjižnici i tražiti novi izbor uzbuđenja. Navučen sam na knjige, zovite doktora Sakomana!